Damir Pilić, pilenaopako: “Vojni veterani pomogli Siouxima protiv Trumpa!”

 

 

‘Odbijamo biti trumpirani’

 

Na jednoj strani rijeke noćne vatre, pobjednička pjesma i vesela lica Indijanaca, nevladinih aktivista i vojnih veterana, a na drugoj strani smrknute face i prijeteće izjave bogatih naftnih magnata i moćnih političara, među kojima je i novi predsjednik Amerike Donald Trump. Na jednoj strani rijeke prezreno američko roblje i njihovi civilni pomagači, na drugoj strani najbogatiji ljudi Amerike, kojima asistira i novi šef države. Pa ipak, u toj neravnopravnoj borbi pobijedili su – Indijanci. Barem zasad. Rijeka se zove Missouri.

To je ishod i posljedica jedne neočekivane pravne odluke, donijete u nedjelju 4. prosinca, kojom je federalna agencija ACE (Army Corps of Engineers), kao sastavni dio američkog ministarstva obrane, odbila teksaškoj kompaniji “Energy Transfer Partners” izdati dozvolu za gradnju cjevovoda planiranom rutom preko Sjeverne Dakote. Ta je odluka oduševila progresivni dio Amerike, ozlojedila njene vodeće kapitaliste, a usput vjerojatno spriječila potencijalno nasilje između bivših američkih vojnika i današnjih američkih policajaca.

No pođimo redom.

U sjeni američkih izbora proteklih se mjeseci na obali rijeke Missouri u Sjevernoj Dakoti odvijala prava drama. Cjevovod dugačak 1900 kilometara i vrijedan 3,8 milijardi dolara trebao je transportirati sirovu naftu s nalazišta u Sjevernoj Dakoti do rafinerije kraj Chicaga u državi Illinois, a na svojoj planiranoj trasi trebao je proći ispod rijeke Missouri, koja je glavni izvor pitke vode za pleme Siouxa nastanjeno u obližnjem rezervatu Standing Rock – udaljenom nepunu milju od trase naftovoda – u kojem živi oko osam tisuća pripadnika slavnog i nekad moćnog indijanskog plemena.

 

Zbog bojazni da će im naftovod ugroziti pitku vodu i kulturnu baštinu na njihovoj svetoj zemlji, Siouxi su ustali protiv planiranog projekta i pozvali sve indijanske i autohtone američke narode da im pomognu u toj borbi.

 

I tako je, još u travnju ove godine, na obali Missourija niknuo prvi protestni “duhovni kamp”, u kojem su se počeli okupljati prosvjednici. Odziv je bio neočekivan: sa svih strana Amerike, od kanadske granice do Novog Meksika, preživjeli potomci različitih indijanskih plemena krenuli su prema Sjevernoj Dakoti, kako bi se pridružili borbi crvene braće iz rezervata Standing Rock. Američki komentatori su ocijenili da je riječ o najvećem okupljanju američkih Indijanaca od kraja 19. stoljeća.

Hodočašće do Standing Rocka

“Plakala sam od sreće kad sam čula novosti”, izjavila je nakon nedjeljne odluke ACE-a Indijanka Sylvia Picotte, pripadnica plemena Cheyenne, koja je od kolovoza putovala svaki vikend do Standing Rocka, u znak solidarnosti sa Siouxima.

“Velika zmija srebrne vode došla je s neba da pobijedi crnu zmiju”, tako je ohrabrujuću sudsku presudu doživio i komentirao Indijanac Jake Damon, pripadnik plemena Navajo iz Novog Meksika. I inače se među pobunjenim Indijancima za sporni naftovod udomaćio naziv “crna zmija”.

 

Indijanski bunt privukao je pažnju i američkim umjetnicima i novinarima, koji su stali hodočastiti do Sjeverne Dakote, a na obalu rijeke Missouri pristigli su i brojni aktivisti ekoloških udruga, kao i aktivisti udruga za prava domorodaca: protestni pokret postajao je sve širi i snažniji.

 

U kolovozu su počele i prve čarke između prosvjednika i policije. Tenzije su osobito porasle nakon što je policija početkom jeseni uhapsila poznatu novinarku Amy Goodman, urednicu i voditeljicu američke alternativne TV stanice “Democracy Now!”, koja se pridružila prosvjednicima. Iako je sredinom listopada Sud odbacio optužbe protiv Goodman, samo nekoliko dana kasnije policija je uhapsila preko 120 demonstranata, među kojima i više filmskih redatelja, novinara i umjetnika – uključujući i poznatu glumicu Shailene Woodley – koji su došli pozdraviti i ovjekovječiti protest protiv cjevovoda. Novinari i aktivisti pritom su optužili policiju za gušenje slobode govora, tvrdeći da su na nenasilne demonstrante policajci nasrnuli pendrecima i suzavcem.

“Izvještavao sam o konfliktima širom svijeta i nikad nisam mogao ni zamisliti da ću vidjeti ovakvu upotrebu sile protiv mirnih prosvjednika”, kazao je tom prilikom američkim medijima jedan od uhapšenih žurnalista, free-lance novinar Jihan Hafiz, dodavši kako je takve prizore dosad vidio “samo na Bliskom Istoku”.

Lokalna policija je, pak, tek šturo izvijestila da je tog vikenda “zbog ometanja prometa” uhapsila 127 prosvjednika, čime se broj uhapšenih u prosvjedima od kolovoza popeo na 269.

 

 

 

Veterani kao ‘ljudski štit’

Konačno, sukobi su kulminirali prije desetak dana, kada je u policijskoj akciji – uz korištenje vodenih topova, plastičnih metaka i suzavca – ozlijeđeno preko 300 demonstranata, a nekoliko desetaka ih je i hospitalizirano, uglavnom zbog fraktura kostiju i hipotermije. Naime, dok su policajci gađali prosvjednike vodenim topovima, temperatura na obali rijeke Missouri bila je ispod nule, o čemu svjedoče dramatične videosnimke koje su objavili nezavisni američki mediji, koji su te scene usporedili s građanskim protestima za ljudska prava iz 1960-ih godina.

Udruge za ljudska prava osudile su upotrebu vodenih topova u takvim klimatskim i temperaturnim uvjetima, a svoj glas je digao i slavni kanadski kantautor Neal Young, koji je pozvao Obamu da intervenira i “zaustavi agresiju protiv prosvjednika u Dakoti”.

Potom je, krajem studenoga, samo koji dan nakon ovih dramatičnih scena, guverner Sjeverne Dakote Jack Dalrymple naredio evakuaciju protestnog kampa. Krajnji rok do kojeg su demonstranti morali napustiti kamp bio je ponedjeljak 5. prosinca.

Međutim, već u petak 2. prosinca, dakle uoči tog presudnog vikenda, prosvjednicima u kampu na obali Missourija stiglo je neočekivano pojačanje – vojni veterani. Veliki broj bivših američkih vojnika – spominju se brojke u rasponu od nekoliko stotina do pet tisuća – okupljenih u udrugu “Veterani za Standing Rock”, naprosto se pojavio da iskaže podršku prosvjednicima, najavivši kako u ponedjeljak namjeravaju stati kao “ljudski štit” između prosvjednika i policije koju će guverner poslati da evakuira kamp. U zraku se mirisao lako mogući sukob između veterana i policajaca.

Tako je prošla subota, te je počela teći nedjelja, zadnji dan prije isteka roka koji je za evakuaciju odredio guverner Sjeverne Dakote. Te nedjelje, međutim, dan prije isteka roka, federalna agencija ACE donijela je odluku kojom se planirana ruta cjevovoda odbacuje, čime su aktivisti u kampu izvojevali veliku pobjedu.

“Siouxi iz Standing Rocka i svih indijanskih područja bit će vječno zahvalni Obaminoj administraciji na ovoj povijesnoj odluci” – tako je presudu pozdravio predsjednik plemenskog vijeća Siouxa Standing Rocka, poglavica Dave Archambault.

‘Odbijamo biti trumpirani’

Ono što pobjedu Indijanaca i njihovih pomagača čini još značajnijom je činjenica da se na drugoj strani barikade posredno nalazio i novoizabrani predsjednik Amerike Donald Trump, čime je višemjesečni protest kod Standing Rocka dobio još jednu političku dimenziju. Odnosno, kako se izrazila jedna postarija Indijanka iz Standing Rocka: “Odbijamo biti trumpirani”.

 

Naime, ranije ove godine već je otkriveno da Trump ima ulog u kompaniji “Energy Transfer Partners” koja stoji iza gradnje naftovoda, kao i u tvrtki “Phillips 66” koja će nakon dovršenja naftovoda imati 25 posto udjela u projektu. Prema objavljenim podacima, Trump je u kompaniju “Energy Transfer Partners” lani uložio između 500 tisuća i milijun dolara, dok je njegov ulog u tvrtku “Phillips 66” tek nešto manji i iznosi između 250 tisuća i pola milijuna dolara.

 

Američki mediji pišu kako financijska veza između Trumpa i kompanija koje grade naftovod ide u oba smjera. Tako je Kelcy Warren, izvršni direktor tvrtke “Energy Transfer Partners”, dao 103.000 dolara za Trumpovu kampanju, naknadno dodavši još 66.800 dolara za republikanski Nacionalni odbor, nakon što je Trumpova predsjednička nominacija potvrđena.

Pa ipak, Trumpov tranzicijski tim odbija prigovor o sukobu interesa novog američkog predsjednika. Iz njegova tabora već je obznanjeno da Trumpova podrška gradnji cjevovoda kroz Dakotu “nije povezana s njegovom osobnom investicijom, već s njegovim promoviranjem politika koje će donijeti korist za sve Amerikance”. Pritom se naglašava kako je Trump i u predsjedničkoj kampanji isticao važnost domaće energetske produkcije i obećao da će voditi takvu energetsku politiku koja će poticati infrastrukturne projekte na američkom tlu.

 

 

 

Na nedavnom skupu u Gettysburgu, u saveznoj državi Pennsylvania, Trump je i osobno iskazao protivljenje bilo kakvim restrikcijama koje bi se stavile pred naftnu ili plinsku industriju, izjavivši kako će on “ukloniti zapreke koje su postavili Obama i Clinton, kako bi omogućio nastavak vitalnih infrastrukturnih projekta iz energetike.”

“Danas imamo zapreke kakve nikad niste vidjeli – zapreke u vezi zaštite okoliša, strukturne zapreke. Mi ćemo omogućiti da se ovi projekti nastave, jer oni donose ogroman broj radnih mjesta i bogatstva našoj zemlji”, poručio je Trump iz Pennsylvanie, prije nego je federalna agencija ACE zaustavila radove na naftovodu kroz Dakotu.

Trumpov ‘ortački kapitalizam’

Jesse Coleman, istraživač udruge Greenpeace, izjavio je kako Trump zna “vrlo malo” o energetskim politikama, osim što je dobro povezan s bogatim financijerima koji se bave eksploatacijom fosilnih goriva.

“Trump se predstavlja kao kandidat izvan establishmenta, ali je usko povezan s tajkunima koji se bave fosilnim gorivima, te je od njih primao donacije za svoju kampanju”, smatra Coleman, dok je glasnogovornica Greenpeacea Mary Sweeters ocijenila kako Trumpova podrška naftovodu ukazuje da će “ortački kapitalizam voditi njegovu administraciju”.

“To je definicija korupcije”, kazala je Greenpeaceova glasnogovornica, te dodala: “Predsjednik Amerike ne bi trebao pogodovati naftnim i plinskim korporacijama. Milijuni ljudi izgubit će mogućnost opskrbe čistom vodom, uključujući i pleme Siouxa u rezervatu Standing Rock, dok će se ostatak Amerike suočiti s utjecajem katastrofalnih klimatskih promjena zbog izgaranja fosilnih goriva.

 

Odvjetnici indijanskih plemena ističu da je dobivena samo bitka, ali ne i rat. Tako odvjetnik Jan Hasselman, pravni zastupnik Siouxa, upozorava da kompanija “Energy Transfer Partners” može na ovu odluku agencije ACE uložiti žalbu te da pravna bitka još nije gotova.

 

“Oni mogu tužiti i Trump može nastojati srušiti ovu odluku”, kaže Hasselman, te dodaje kako će “pažljivo motriti poteze nove administracije”.

S druge strane, Imperija je odmah uzvratila udarac, pa su odvjetnici kompanije “Energy Transfer Partners” ovu odluku nazvali “transparentnom kapitulacijom pod političkim pritiskom”, te najavili nastavak sudske borbe za staru trasu cjevovoda: šef kompanije i Trumpov donator Kelcey Warren očito se ne miri s ovakvom odlukom.

“Mi se nadamo da će Kelcey Warren, guverner Dalrymple i dolazeća Trumpova administracija poštivati ovu odluku i razumjeti kompleksni proces koji je do nje doveo”, izjavio je predsjednik plemenskog vijeća Siouxa, poglavica Dave Archambault, zaključivši tako ovu fazu indijanske borbe, za koju pojedini američki analitičari kažu da predstavlja “suvremeni Indijanski rat, samo što ovog puta Indijanci pobjeđuju”.

Veterani Indijancima: Oprostite za genocid!

Indijanci: Vi oprostite za Little Bighorn!

Posebno dirljiva ceremonija unutar protestnog kampa održana je u subotu 3. prosinca, kada je stotine američkih vojnih veterana kleknulo pred indijanske predstavnike i zamolilo ih za oproštaj zbog genocida i ratnih zločina koje je nad njihovim precima u ranoj fazi povijesti SAD-a napravila američka vojska.

Prema svjedočenju koje je na Facebooku ostavio federalni službenik Jon Eagle, zadužen za očuvanje povijesne baštine Siouxa iz Standing Rocka, glasnogovornik Siouxa Leksi Leonard Crow Dog dao je veteranima oproštaj za zločine njihovih predaka, te istodobno zatražio od njih oproštaj za žrtve bitke kod Little Bighorna od 25. lipnja 1876. godine, kada su ratnici Siouxa – pod vodstvom slavnih poglavica Bika Koji Sjedi i Ludog Konja – pobili oko 270 američkih vojnika iz Sedme konjičke pukovnije, predvođene generalom Custerom.

 

 

 

Damir Pilić

Posted on 11/12/2016 by Damir Pilić

shttp://pilenaopako.picigin.net/2016/12/11/vojni-veterani-pomogli-siouxima-protiv-trumpa/

Foto: Pinterest

HeraZnanje

 

 

Ako sadržaj nalazite vrijednim čitanja, lijepo vas molimo da nas podržite FB Like klikom