Mary Novosel, Nismo same: Osjećaš se depresivno? Pričajmo o tome!

 

Depresija

U svijetu se svake godine, na dan 7. travnja, kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija, obilježava Svjetski dan zdravlja koji uvijek u fokus stavlja određenu zdravstvenu temu. Ove godine to je depresija.

Mnogi stručnjaci depresiju nazivaju „svjetskom tihom epidemijom“ jer se poput stresa sve više uvlači u naše živote, pogađa ljude svih starosnih dobi, iz svih sfera i kontinenata. Depresija uzrokuje duševne boli i negativno utječe na sposobnost ljudi koji se sve teže nose s poslom i obitelji jer im se otežava provođenje čak i najjednostavnijih zadataka.   
U najgorem slučaju, depresija može dovesti do samoubojstva, koje je drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom, od 15 do 29. godina starosti. No, da nije sve tako crno potvrđuje liječnička struka koja neprekidno šalje poruke kako se depresija može spriječiti i liječiti, ali treba reagirati na vrijeme. Tome svakako može pridonijeti i osviještenost okoline, jer sa smanjenjem osude i stigme ljudi pogođenih depresijom raste broj onih koji traže pomoć te tako budu izliječeni. Jako je važno da ljudi koji boluju od depresije imaju podršku obitelji, prijatelja i kolega koji uvelike mogu utjecati na onaj prvi motivacijski korak pri traženju puteva izlječenja.  

 

Što je depresija uopće ?

Depresija je bolest karakterizirana trajnim osjećajem tuge i gubitkom interesa za svakodnevne aktivnosti na najmanje dva tjedna. Ljudi s depresijom obično imaju jedan ili više navedenih simptoma:

  • gubitak energije
  • promjena apetita
  • poremećen san
  • anksioznost
  • smanjena koncentracija
  • neodlučnost
  • nemir
  • osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
  • misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu

 

Neke informacije o depresiji

Depresija spada u domenu mentalnih poremećaja koji su u 21. stoljeću u drastičnom porastu. Između 1990. i 2013. godine broj ljudi koji pate od depresije i / ili anksioznosti povećao se za gotovo 50 posto. Skoro 10 posto svjetske populacije je pod utjecajem jednog ili oba navedenih uvjeta. Depresija se najviše povećava u ljudi koji su svjedočili nekom sukobu ili katastrofi – rat, prirodna nepogoda i sl. te se kod takvih osoba, pogotovo ako su bili duže vrijeme izloženi depresiji, povećao rizik od obolijevanja od drugih nezaraznih bolesti, poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Depresija se može pojaviti i na kraće vrijeme, recimo kod trudnica i žena nakon poroda, no bez obzira na uzrok, dokazano je da depresija može utjecati na svakoga bez obzira na dob, spol ili socijalni status, iako ju mogu pogoršati siromaštvo, nezaposlenost, životni događaji kao što je smrt voljene osobe ili raspad braka, fizičke bolesti i problemi uzrokovani alkoholom i drogama.   

 

Kako se liječi depresija?

Riječ “depresija” podrijetlom je iz latinskoga jezika – latinski depressio dolazi od deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti. Upravo s tim značenjem povezan je i glavni slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja „Let`s talk“ ili „Pričajmo“, a znači da je za svaki početak (iz)liječenja potrebno prvo pustiti sve to duboko potisnuto na površinu, sve to što nas tišti ispričati te priznati sebi i drugima da trebamo pomoć.  Ako ste voljni govoriti o svojoj depresiji, to će ohrabriti i vama bliske osobe da učine isto jer su se do tada sramile govoriti o svojim tegobama. Na taj način uvelike ćete pomoći drugima i sebi samima. Osjećaj da se može učiniti nešto dobro i korisno za druge znači da ste vrijedna i korisna osoba, a to je osjećaj koji pomaže suzbiti depresiju.

Inače, glavne metode liječenja su lijekovi i psihoterapija (terapija razgovorom) te, naravno, kombinacija obaju načina liječenja. Prilikom psihoterapije psihijatri pomažu oboljelom razumjeti psihološku pozadinu njegove bolesti i uče ga kako se s njome nositi. Razgovor s terapeutom osigurava im podršku i stručne savjete. Ponekad je kod blažih oblika depresije to sasvim dovoljno, a može se liječenje kombinirati i s drugim terapijama poput zvukoterapije, terapije crtanjem, plesom, boravkom u prirodi, bavljenja sportom, hobijem ili nekim kreativnim radom. U malo dužih i težih oblika depresije uz psihoterapiju kombiniraju se i lijekovi, tzv. antidepresivi, koji ublažavaju depresiju uspostavljajući poremećenu ravnotežu kemijskih spojeva u mozgu.

Neke činjenice o depresiji

  • Depresivne osobe imaju kraći životni vijek jer su sklonije bolestima srca i češće izvršavaju suicid
  • Oko 80 posto pacijenata doživljava poboljšanje nakon liječenja
  • Žene češće pate od depresije ali je i izlječenje kod njih brže jer muškarci rjeđe traže stručnu pomoć kada su depresivni
  • Nagađa se da bi do 2020. godine depresija mogla postati vodeća bolest
  • Spontani oporavak od depresije, onaj bez liječenja koji prolazi “sam od sebe”, je jako rijedak i dešava se u samo 10 posto slučajeva
  • Samci i razvedene osobe dobivaju depresiju 4 puta češće nego osobe koje imaju obitelj

Koja je najbolja prevencija protiv depresije?

Boravak u prirodi, pričanje o svojim problemima, druženje s dragim ljudima, općenito zdrav život pun raznolike hrane i kretanja, hobiji te kreativno djelovanje i stvaranje, vođenje dnevnika i duhovni rad najbolji su borci protiv depresije.

 

Mary Novosel 

 

preneseno, uz dozvolu, s portala Nismo same

foto: Pinterest

HeraZnanje

Ako sadržaj nalazite vrijednim čitanja, lijepo vas molimo da nas podržite FB Like klikom