Hrvatska i Smart Grids

 

Smart Grids – napredne elektroenergetske mreže

 

elektroenergetski-sistemi11
  

Europski elektroenergetski sustav jedan je od najvećih tehničkih sustava u svijetu. Ima 430 milijuna korisnika i 584 gigavata instaliranog kapaciteta te oko 5,2 milijuna kilometara mreže visokog, srednjeg i niskog napona. Godine 2000. procijenjeno je da će do 2030. biti potrebno investirati u zamjenu 290 gigavata dotrajalog i izgradnju 618 gigavata novog kapaciteta, kako bi se zadovoljile potrebe za električnom energijom. Rast na strani potrošnje zahtijeva i rješavanje pitanja zagušenja mreže. Dodatno, odrednice evropske unije za politiku smanjenja emisija štetnih plinova, povećanja energetske učinkovitosti te iskorištavanja obnovljivih izvora energije u prvi plan stavljaju potrebu za razvojem fleksibilne, pristupačne, pouzdane i ekonomične elektroenergetske mreže.

 

Vizija za budućnost

 

Nova vizija iz 2005. predviđa razvoj naprednih, „pametnih“ elektroenergetskih mreža (engl. Smart grids, am. Smart grid). Novi tip mreže primjenjiv je na svim razinama (od mikro- do velikih sustava), a temelji se na upotrebi naprednih informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija koje omogućuju integraciju i povezivanje proizvođača i potrošača svih veličina te različitih tehnologija i izvora električne energije

Osnovna je ideja Smart Gridsa povećanje učinkovitosti i pouzdanosti proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje električne energije: uz inteligentno praćenje i nadzor olakšalo bi se povezivanje i rad proizvođača svih veličina i različitih tehnologija, potrošačima pružile bolje informacije i izbor opskrbe, a znatno bi se smanjio i štetni utjecaj na okoliš cijelog sustava opskrbe električnom energijom. Procjenjuje se da u razdoblju od 2010. do 2020. Europa treba uložiti 56 milijardi eura u izgradnju Smart Grids sustava, a trenutačnim tempom moguće je postići ulaganja do 30 milijardi eura.

DANAS_500

Od dosadašnjeg elektroenergetskog sustava s pretežito centraliziranom proizvodnjom električne energije koji se oslanja na jednog ključnog proizvođača elektroenergetski sustavi trebaju se razviti u integrirane sigurne mreže koje kombiniraju centraliziranu i decentraliziranu proizvodnju, i to iz obnovljivih izvora energije. Europska unija ujedno procjenjuje da će se iskorištavanjem jednostavnih funkcionalnosti pametnih brojila ostvariti uštede energije od sedam posto u kućanstvima, a deset posto u uredima.

U studenome 2011. pokrenut je veliki demonstracijski projekt GRID4EU ukupne vrijednosti 54 milijuna eura. Projekt traje 51 mjesec, a djelomično je financiran iz EU fonda FP7. U okviru projekta testiraju se potencijali pametnih mreža po pitanju integracije distribuiranih izvora energije, integracije skladištenja u malim razmjerima, integracije električnih vozila, automatizacije mreže, energetske učinkovitosti i oblikovanja opterećenja.

SUTRA_500

I njemačka vlada odlučila je u kolovozu 2014. uložiti 157 milijuna eura u razvoj nacionalne elektroenergetske mreže kako bi do 2050. postigla udio obnovljivih izvora u ukupnoj potražnji od 80 posto. Danska je već znatno transformirala svoj elektroenergetski sustav: električna energija prvotno se proizvodila u velikim elektranama za centralno daljinsko grijanje u blizini gradova i industrijskih zona. Danas električnu energiju proizvode tisuće vjetroturbina, stotine lokalnih elektrana za centralno grijanje i mnogobrojne lokalne fotonaponske elektrane. Energija se proizvodi i distribuira u svim smjerovima elektroenergetskog sustava, a taj će se trend nastaviti i u godinama koje dolaze.

 

U budućnosti ćemo živjeti u pametnim kućama koje kontroliraju našu potrošnju energije jednostavno, pouzdano i pametno a da mi to i ne primijetimo. Toplinske pumpe, zamrzivači, hladnjaci, perilice i sušilice – svi će biti kontrolirani pametno. Svaki potrošač moći će jednostavno upotrijebiti običan mobitel ili uključiti adapter za njihovo uključivanje ili isključivanje. Točenje benzina zamijenit ćemo napajanjem električnog vozila i nećemo se koristiti električnom energijom samo iz središnjeg izvora.

 

Hrvatska i Smart Grids

Hrvatski stručnjaci aktivno sudjeluju u istraživanjima i razvoju naprednih mreža, a definiran je i zakonski okvir. Za daljnji razvoj bit će potrebna aktivna komunikacija znanstvenika i Hrvatske elektroprivrede. Dok su napredne mreže još u fazi definiranja standarda i početne industrijalizacije, Hrvatska treba učiniti sve potrebne pripreme za masovnu implementaciju, jer će za koju godinu Smart Grids postati obveza za sve članice Europske unije.

Izvor:

http://www.zelenazona.hr

 

HeraZnanje

 



 

Odgovori

Ako sadržaj nalazite vrijednim čitanja, lijepo vas molimo da nas podržite FB Like klikom